Ivan Lovrenović
Josip Lovrenović
„Bosanski križ“
nadgrobna skulptura iz doba turske vlasti
Kulturno-povijesna studija, tekstom Ivana Lovrenovića i fotografijom Josipa Lovrenovića (s 350 reproduciranih snimaka!) tematizira bosanski križ - nadgrobnu skulpturu iz doba turske vlasti, jedinstven kulturni fenomen, koji je danas, kao i mnogi drugi kulturni spomenici u Bosni i Hercegovini, zaboravljen i zapušten.
Autori knjige su istraživali stare katoličke nadgrobne spomenike u arealu čije geografske vrhove označavaju Varcar (Mrkonjić-Grad), Kotor Varoš, kraj oko Zenice, istočni obod Livanjskoga polja, te visoka ramska sela kod Prozora.
U prvom dijelu knjige izlažu se opšta razmatranja o bosanskom križu: vrijeme nastanka, bilješke o kontekstu, postanak, tumačenja, natpisi, ikonografija, simbolika...
Topografija – itinerar – kalendar drugi je dio knjige, fenomenološka analiza križeva koje su autori pronašli u mnogim grobljima travničkog kraja, u Sebešiću, Varcaru, Jajcu, Pougarju, Livnu, Rami i Zenici.
Tekstualni dio knjige dat je i u prevodu na engleski jezik (Dragana Divković).
„Bosanski križ“ najavljuje se kao kapitalno djelo u bibliografiji kulturne istorije Bosne i Hercegovine.
Po svojoj spisateljskoj i likovno-fotografskoj serioznosti i obimnosti (541 stranica), po autorskoj koncepciji i štamparskoj opremi, „Bosanski križ“ pridružuje se epohalno najznačajnijem izdavačkom projektu u BiH, Biblioteci „Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine“ izdavačkih kuća „Veselin Masleša“ i „Svjetlost“ u Sarajevu.
Ovo je prva knjiga u izdanju nove izdavačke kuće „Dram radosti“ iz Travnika, objavljena u saradnji sa „Synopsisom“ (Sarajevo – Zagreb).
*
„Stara Bosna, Bosna Othomana iz drevnih samostanskih kronika, ostavila nam je jedan zadivljujući kulturni znak, fenomen zagonetan i unikatan u razmjerima balkanskim i evropskim, a do danas od domaće znanosti i kulturne javnosti gotovo neprimijećen.
Nadgrobnim spomenicima u formi antropomorfnoga križa počeli su se u Bosni obilježavati kršćanski grobovi nakon što je uspostavom osmanske države nastalo društvo s tri oštro razdvojene vjere.
Održala se ova spomenička skulptura kod katolika u ograničenom arealu srednje Bosne kroz nekoliko stoljeća sve do danas, te se kroz to vrijeme mijenjala i razvijala, nikad ne napustivši početnu zajedničku zamisao.“
Ivan Lovrenović
